Karlovac je jedan od rijetkih gradova koji zna točan datum svog rođenja - 13. srpnja 1579. godine. To je datum kada je počela izgradnja vojne utvrde Carlstadt u obliku šesterokrake zvijezde. Sama vojna utvrda izgrađena je zbog obrane ostatka Hrvatske i drugih austrougarskih zemalja od neprestanih najezdi Turaka tijekom XV. i XVI. stoljeća.
U tim vremenima, karlovački su obrtnici uglavnom podmirivali potrebe vojske i malobrojnog civilnog stanovništva samog grada (utvrde), dok su glavni opskrbljivači bili karlovački trgovci-lađari koji su Kupom dovozili hranu i oružje. Radi redovite opskrbe mjesnog garnizona i civilnog stanovništva već su se tada, pod zaštitom karlovačke utvrde, održavali tjedni i drugi veći sajmovi (tržnice). Bili su lokalnog i regionalnog karaktera uvijek kada su to ratne okolnosti dozvoljavale.
Središnji slobodni prostor unutar utvrde prvobitno određen kao mjesto održavanja smotri i parada, već je tada služio i kao prostor tržnice-sajmova.
Odlukama Rudolfa II. (1588.) i Ferdinanda III. (1639.), tržni dan u Karlovcu je, kao i sajmeni, od 1588-1639. subota, a potom sve do danas petak. Glavna karlovačka tržnica ("plac") bila je na današnjemu Trgu bana Josipa Jelačića gotovo 4 stoljeća, nakon osnutka grada do 1971. Isprva je bila podređena vojnim potrebama, a uvođenjem Magistrata (1763.) i stjecanjem statusa kraljevskog i slobodnog grada (1777.) na trgu je tijekom čitavog tjedna (klupe "piljarica" postaju stalan inventar trga). Uglavnom su tržile žene (seljanke iz okolice) pa se zvao i Ženski plac. Za potrebe tržnice upotrebljava se uglavnom sjeverna polovica trga (po potrebi i ostatak); od zdenca do kamenom popločene ceste - kaldrme (danas dio Tomislavove ulice) pružalo se u smjeru istok-zapad (poprijeko na crkvu Presvetoga Trojstva) nekoliko redova drvenih štandova s nadstrešnicama i klupama (dio sa suncobranima) na kojima su se prodavali perad, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi i povrće. Do kaldrme su se pružala prodajna mjesta mesara - mesnice na pokretnim kolicima s krovićima. Nasuprot njima, s druge strane kaldrme prodavalo se voće. Riblja je tržnica bila u Generalskoj ulici (danas Frankopanska), a tzv. stara krama u Florijanskoj (danas Draškovićeva).
Prodavači trže uz dozvole koje izdaje Gradska uprava; npr. od 1951. Gradski narodni odbor (GNO) izdaje ih građanima koji trguju poljoprivrednim proizvodima. O radu tržnice skrbi se gradski službenik, koji npr. od 1778-1809. ima naziv konzul, a nakon 1822. uglavnom tržni nadzornik. Od II. svjetskog rata do danas tržni su nadzornici zaposlenici gradske Tržne uprave, potom poduzeća Tržnica koje se skrbi o tržnici. Tržnica posluje samostalno ili u sastavu većih gradskih poduzeća kao što su PPK i OTP (od 1970-ih u sastavu OTP-a kao OOUR Tržnica).
OTP - Opće trgovačko poduzeće
Osnovano 01. 12. 1949. u današnjoj Ulici dr. Vladka Mačeka broj 5 i 8. Osnovna djelatnost poduzeća bila je trgovina prehrambenim proizvodima i kućanskim potrepštinama. Postupnom integracijom od 1955-1969. u sastav OTP-a ušla su 23 trgovačka poduzeća. Godine 1961. u Ulici Matka Laginje izgrađena su skladišta na željezničkom kolosijeku. Trgovina na veliko opskrbljivala je široko područje od Jastrebarskog do Gračaca i od Gline do Delnica. Trgovina na malo obavljala se u 5 novoizgrađenih opskrbnih centara u Karlovcu (Tržnica, Dubovac, Rakovac, Gaza i Turanj) i u 93 prodavaonice. Broj zaposlenih 1967. bio je 635, a ukupan prihod 1968. iznosio je 182 milijuna tadašnjih dinara.
Koncentracijom poduzeća poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i trgovine prehrambenim proizvodima između 1975. i 1980. u sastav SOUR-a "AIK" ulazi i OTP. Nakon razdruživanja, početkom 1990-ih, OTP kupuje "DIONA" d.d. iz Zagreba.
Današnja Tržnica
Od 1969. do 1971. gradi se zgrada današnje tržnice u Novom centru, nazvana Novom tržnicom koja počinje s radom u travnju 1971., a na Staroj tržnici odnosno Starom placu ostaje tek nekolicina prodavača. Nova tržnica kojom upravlja Opće trgovačko poduzeće, 1995. postaje Društvo s ograničenom odgovornošću i kao samostalna tvrtka radi pod imenom Tržnica Karlovac d.o.o..
Tržnica Karlovac d.o.o. raspolaže s 18752 m2 ukupne bruto građevinske površine zatvorenog, otvorenog i natkrivenoga tržnog prostora, te poslovnim prostorima - prodavaonicama trgovačke, ugostiteljske i uslužnih djelatnosti, prodajnim kioscima, štandovima za prodaju tekstila i kućnih potrepština, skladištem, hladnjačom za voće i povrće, ribarnicom i drugim sadržajima.
2004. se uz klupe za prodaju jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, te peradi uvode i rashladne vitrine.
2010. kao rezultat ekološke osviještenosti postavljene su solarne ploče na krov Tržnice.
Danas je Tržnica Karlovac d.o.o. spoj tradicionalne forme tržnica ("plac") i modernog opskrbnog centra bogatog raznolikim (trgovačkim, uslužnim i drugim) sadržajima.
Izvor:
"Tržnice u Hrvatskoj: jučer, danas, sutra", autor Slavko Karninčić
"Karlovački leksikon", glavni urednik Ivan Ott